Uvod


Izgradnja golf igrališta u Istri od strateškog je interesa za razvoj Hrvatskog turizma.

 

Ovakva jaka konstatacija na samom početku ovog pregleda stanja u razvoju golfa u Istri i Hrvatskoj vjerno oslikava opredjeljenje i nastojanja Istarske županije po pitanju realizacije golf projekata, a činjenica da se od 23 lokacije predviđene za izgradnju golf igrališta odlukom Vlade RH od kolovoza i prosinca 1999. godine, čak 14 nalazi u Istarskoj županiji izrazito raduje, ali i nameče potrebu preuzimanja uloge nositelja cjelokupnog golf projekta u Hrvatskoj.

 

S ciljem dodatnog proširenja mogućnosti razvoja ovog sasvim novog, trenutno nepostojećeg turističkog sektora u Istri, broj potencijalnih lokacija za realizaciju golf projekata povećan je Prostornim planom Istarske županije s navedenih 14 na ukupno 22. Pod pojmom golf projekta podrazumijeva se izgradnja, ne samo golf igrališta već kompletnih golf centara s mnogostrukim pratećim i smještajnim sadržajima. U stvari, radi se o stvaranju jednog sasvim novog i vrlo kurentnog turističkog proizvoda, a s druge strane, to znači otvaranje novih tržišta, dolazak novih gostiju te u konačnici stvaranje sasvim novog imidža Istre kao turističke regije.

 

U nastavku ovog pregleda daje se jedna opća slika razvoja i značaja golfa u svijetu; vrlo atraktivnog i zdravog sporta koji s vremenom prerasta u pokret, životni stil prihvaćen i dostupan sve širem krugu ljudi različitog društvenog statusa i porijekla, da bi se zatim dao opći pregled aktivnosti i događanja oko realizacije golf projekata u Istri i Hrvatskoj.

 

GOLF U SVIJETU

 

Pokušajte zamisliti prosječnog golfera; muškarac, 35 do 55. -godišnjak, Britanac koji početkom Listopada pa sve do Travnja, sa svojom suprugom kreće prema južnom Mediteranu, na putu se zadrži 10-ak dana, prosječno igrajući golf “prođe” 3 do 4 golf terena te potroši oko 100 funti dnevno (oko 150 Eura) ili; tijekom svog 10-dnevnog boravka oko 1.500 Eura! 

 

Recimo da je to potencijalni posjetitelj Istre koji očekuje izgradnju samo jednog golf terena sa svim popratnim sadržajima, (ili 3 do 4 koliko ih prosječno posjeti za vrijeme svog boravka) kako bi u mjestu svog boravka, tj. u Istri mogao potrošiti svojih 150 Eura dnevno. A takvih gostiju, s jedinim ciljem igranja golfa, samo iz Velike Britanije u svim smjerovima svijeta kreće oko 353.000 svake godine! Iz Njemačke, Istri najzanimljivijeg tržišta, godišnje dolazi 176.000 golfera. Preko pola milijuna ljudi iz samo dvije zemlje! 

 

Grubom računicom dolazi se do zapanjujuće i skoro nepojmljive brojke od 75 milijuna Eura kojih ova masa golfera (iz samo dvije Europske zemlje) potroši u samo jedan dan (!) pretežno u Europi, ne tako daleko od Istre i Hrvatske.

 

Stoga, ako zanimanje postoji, i to veliko, zašto mu se ne bi izašlo u susret sa odgovarajućom ponudom? Ostale se zemlje itekako trude da budu konkurentne na ovom specifičnom, ali i aktualnom tržištu koje je u velikom usponu; u Europi se svakog dana otvara jedno novo golf igralište! 

 

O snazi golf tržišta najrječitije govore podaci Ekonomske istraživačke udruge – ERA, po kojoj trenutno Europa ima preko 3 milijuna registriranih golfera, a ukupni je broj 5,5 milijuna. Britanci prednjače ispred svih sa čak 857.000 aktivnih igrača, Šveđani ih imaju 418.900, Nijemci 318.300, u Francuskoj je registrirano 261.500 igrača a u Škotskoj 218.000. 

 

U navedenim se zemljama nalazi i 70 posto golferske ponude (golf igrališta i svi popratni sadržaji kojima se nužno upotpunjuju) u Europi, s tim da je u posljednjem desetljeću cjelokupna europska golferska ponuda porasla za čak 53 posto; najvećim intenzitetom u Španjolskoj, Italiji, Njemačkoj i Švedskoj. 

 

U okviru međunarodnih putovanja, 1,1 milijun osoba (pretežno Europljana) godišnje kao glavni motiv putovanja navodi bavljenje golfom, pri čemu ih 75 posto dolazi iz Velike Britanije, Švedske, Njemačke i Francuske, a nemojmo zaboraviti da strast za ovom igrom natjera čak 49 posto američkih golfera na prekooceansko putovanje u Europu. 

 

Kriteriji prosječnog golfera pri određivanju svoje golferske destinacije vrlo su strogi; naime, pri odlučivanju mnogo se računa polaže, prije svega na renomiranost tj. dobar imidž destinacije ili recimo na eventualnost da se tijekom boravka susretne poznata osoba (glumac, pjevač ili top model) zatim na karakteristike samog igrališta i šarolikost popratnih sadržaja (kvalitetni i po mogućnosti pristupačni tečajevi, vrsta i blizina smještaja, ali i aerodroma), vrlo je važna i klima, te pogotovo prirodno, netaknuto okruženje (trenutno je vrlo aktualan trend svega što je povezano sa prirodom, ekologijom, zdravim životom i sl.). 

 

Već površnim pregledom ovih nekoliko primarnih karakteristika koje jedna golferska destinacija mora imati kako bi bila konkurentna, uviđamo da će se Istra sa svojim potencijalom moći ravnopravno nositi sa ostalim regijama koje “nude” igranje golfa, i to već nakon izgradnje samo jednog kvalitetnog golferskog centra. Stoga, možemo zaključiti da postoje sve pretpostavke kako bi Strategija razvoja hrvatskog turizma najozbiljnije krenula u pravcu stvaranja ovakve vrste turističke ponude koja je trenutno u Hrvatskoj nepostojeća. 

 

Uzmemo li u obzir da se trenutno među najatraktivnije golferske destinacije, uz već afirmirane; Španjolsku (Costa del Sol), Portugal (Algarve/Lisabon), Francusku (Coté Azur), Irsku, Škotsku i SAD, ubrajaju i zemlje ili regije u usponu kao što su; Južna Afrika, Grčka, Cipar, Turska, Karibsko otočje ili južno Američke zemlje, te činjenicu da su golferi konstantno u potrazi za novim destinacijama (potreba novih doživljaja, emocija); Istra može u kratkom roku naći svoje mjesto pod golferskim suncem. 

 

Ako je Turska prije nekoliko godina među golferima bila “hit destinacija”, zašto za dvije do tri godine to ne bi mogla biti Hrvatska/Istra?

 

Za dodatne informacije i komentare:


Edi Akilić
Istarska županija
Upravni odjel za turizam i trgovinu
tel. 052 / 452 500
fax. 052 / 452 811
e-mail: edi@istra.hr